Zakon ‘ubija’ pacijente na dijalizi

Dijalizni pacijenti protestuju u Federaciji Bosne i Hercegovine, a neki od njih isključit će se s dijalize.

“Razlozi zbog kojih Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata entiteta Federacija Bosne i Hercegovine stupa u protest upozorenja jednostavni su”, kaže njegov predsjednik Tomislav Žuljević. Prvi su loši uvjeti u dijaliznim centrima, a drugi, čak i važniji, sporost u usvajanju dopuna i izmjena Zakona o transplantaciji organa.

Za srijedu najavljeni protest podrazumijeva i neke krajnje radikalne metode, a spremnost pacijenata da se bore za bolje uvjete liječenja i pošteniju zakonsku regulativu osnovni je motiv najavljenih protestnih mjera, kaže Žuljević.

“Protesti u smislu isključenja pacijenata sa dijalize, što je posljednje upozorenje pacijenata koji namjeravaju, ako treba, i živote izgubiti kako bi se povećao broj transplantacija, da se ažuriraju liste i da se poboljša status pacijenata na dijalizi, koji imaju ogromne probleme.”

Ništa bez promjene zakona

Žuljević kaže da se Udruženje već godinama bori za promjenu zakona na način da se informisani pristanak na donorstvo promijeni u pretpostavljeni, što doslovno znači da će usvajanjem ovakvog zakona svi biti donatori organa osim ako se ne izjasne suprotno.

“Već duže vrijeme pokušavamo promijeniti zakon u Federaciji iz informiranog u pretpostavljeni pristanak, što znači da bismo svi bili potencijalni donori osim ako se drugačije ne izjasnimo. Uvijek bi se razgovaralo s obitelji. Često se govori ‘Ako se usvoji ovaj zakon, bit ćemo svi potencijalni donori’ i to stoji, ali nikada se ne govori da će se i tada razgovarati s obitelji o transplantaciji organa.”

Sporost u prihvatanju promjena i indolentnost parlamentaraca, koji u konačnici odlučuju o tome hoće li zakon dobiti pravosnažnost, najviše ljuti pacijente i članove Udruženja, dodaje Žuljević.

“Taj zakon se već tri-četiri godine vuče sa jednog doma u drugi, pa do vlade, do ministarstva. Na sve moguće načine se opstruira da se zakon ne donese, a ljudi bez nade čekaju i umiru ne dočekavši organ za transplantaciju. Najviše je bubrežnih, ali ima mnogo i jetrenih i srčanih pacijenata.”

Stručni saradnik za odnose s javnošću u Ministarstvu zdravstva Federacije Zlatan Peršić kaže da je prijedlog za dopune i izmjene zakonske procedure resorno ministarstvo poslalo Vladi i da je na prošlosedmičnoj sjednici taj prijedlog usvojen. Zakon donosi bitnu promjenu u tretiranju donorstva, dodaje on, pojašnjavajući u čemu je suština promjena.

Samo uz saglasnost porodice

“Najnovije izmjene i dopune koje je Vlada Federacije usvojila i poslala u parlamentarnu proceduru odnose se na izmjenu pitanja donorstva. Naime, postoje dva osnovna modela zakona o transplantacijama u svijetu. Jedan je koji podrazumijeva tzv. informirani pristanak, što znači da se sve osobe za svoga života trebaju izjasniti žele li biti donori organa nakon smrti. Tako naš sadašnji zakon predviđa, ovaj iz 2009. godine, da izmjene i dopune zakona koje je prošle sedmice usvojila Vlada podrazumijevaju uvođenje pretpostavljenog pristanka umjesto informiranog. Pretpostavljeni pristanak znači da su svi potencijalni donori ukoliko se za života ne izjasne da ne žele donirati organe nakon smrti. Znači, s pretpostavljenim pristankom, ukoliko neko ne želi biti donor, on se treba pismeno izjasniti. U suprotnom se smatra da je on potencijalni donor organa, s tim da smo mi u naš zakon ugradili da se, i pored toga, prije same transplantacije organa mora dobiti i saglasnost porodice.”

I Peršić kao glavnog “kočničara” u usvajanju novih zakonskih rješenja vidi dvodomni federalni parlament, koji je odbio razmatrati zakonske prijedloge po hitnoj proceduri, što je dodatno usporilo cijeli proces.

“Napominjem da je, zapravo, inicijativa za izmjene i dopune zakona potekla od Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata, što je Ministarstvo zdravstva i prihvatilo i prošle godine ponudilo da ove izmjene i dopune idu u tzv. skraćenu proceduru, odnosno da se Parlament o njima izjasni kao u formi prijedloga. Međutim, Parlament je vratio zakon u redovnu proceduru, što znači da se mora usvajati dvofazno i onda ga usvojiti u formi nacrta da bi se nakon nacrta morala izvesti javna rasprava, što je urađeno, a potom izraditi prijedlog zakona. Poslali smo ga prema Vladi, koja ga je prošle sedmice – taj zakon u formi prijedloga – usvojila i poslala u parlamentarnu proceduru.”

Bez podrške Parlamenta

I Žuljević potvrđuje da je zakonski prijedlog prošao javnu raspravu, ali je razočaran odzivom parlamentaraca na raspravu koja se tim povodom vodila u federalnom parlamentu.

“Nakon što je zakon prošao sve forme, jer je usvojen u formi nacrta i u jednom i u drugom domu federalnog parlamenta, poslan je kantonima na javne rasprave, kantoni su se očitovali, pa smo mi tražili da se to ubrza. Osmog maja imali smo javnu raspravu u Parlamentu Federacije, gdje je od 98 zastupnika njih sedam došlo na javnu raspravu. To nas je, iskreno rečeno, naljutilo i onda smo krenuli u organiziranje protesta.”

Žuljević dodaje da će protesti biti održani u velikom broju gradova Federacije Bosne i Hercegovine, a protesti će podrazumijevati i isključivanje pojedinih pacijenata s aparata za dijalizu.

“Protesti će biti održani u većini gradova: Tuzli, Gračanici, Žepču, Tešnju, Visokom, Sarajevu, Travniku, Zenici i Livnu, a mislim da će u četvrtak biti u Bihaću i Mostaru. U većini dijaliznih centara bit će protesti. To su protesti upozorenja i isključit će se neki od pacijenata kako bi jednostavno skrenuli pozornost na naše probleme.”

Dodaje da je stanje u centrima toliko teško da nakon godina čekanja mnogi pacijenti više nisu u stanju podnijeti transplantaciju.

“Transplantacijski program i stanje na dijalizama je teško i ljudi se zaista dijaliziraju nekvalitetno, smanjen je životni vijek pacijenata na dijalizi i jednostavno ti ljudi nakon desetak godina dijalize nisu više ni spremni za transplantaciju.”

Isključenje je korak do smrti

Odluka da odbiju dijalizu ili da se samovoljno isključe s aparata za dijalizu kao krajnju posljedicu može imati smrt, pojašnjava ljekar u penziji Bakir Nakaš.

“Dvije su osnovne ‘laboratorije’ koje eliminiraju raspadne produkte iz našeg organizma, a to su jetra i bubrezi. Naravno, neki raspadni produkti eliminiraju se i putem disanja kože. Ukoliko zakaže neki od navedenih odstranjivača u organizmu, u tom slučaju nastupa gomilanje raspadnih produkata, koji postepeno intoksiciraju, tj. truju organizam. Ako je, u konkretnom slučaju, riječ o bubrežnim bolesnicima, tada se gomilaju urea i kreatinin te nastupa poremećaj acidobaznog statusa krvi, minerala, što dovodi do poremećaja funkcija srčanog rada, moždane funkcije, regulatornih mehanizama, humoralnih funkcija krvi, funkcije jetre, pluća, moždane funkcije… U krajnjem ishodu to dovodi do smrti bolesnika. Sve to ima postupan tok i predstavlja vrlo složen mehanizam odumiranja organizma usljed poremećenih regulatornih mehanizama za otklanjanje otpadnih tvari.”

Na upit kakve posljedice po zdravlje pacijenata može ostaviti odluka da odbiju tretman dijalize ili da se samovoljno isključe s aparata za dijalizu predsjednica Udruženja nefrologa Bosne i Hercegovine, prof. Halima Resić, nije htjela odgovoriti. Odbila je dati odgovor čak i kad je pojašnjeno da će njeno učešće u priči biti ograničeno isključivo na davanje stručnog medicinskog mišljenja i da njena stručna ekspertiza neće na bilo koji način biti dovedena u vezu s najavljenim protestom pacijenata.

Izvor: Al Jazeera

Prijavi Članak U skladu s principima profesionalnog izvještavanja kao i poštivanje Kodeksa za štampu BiH čitaoci našeg portala mogu uložiti žalbu za objavljeni članak. Ulaganjem prigovora na neprofesionalne ili nepotpuno objavljene sadržaje na našem portalu, na nepravilnosti i nepoštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH, građani, zajedno sa novinarima, učestvuju u borbi za istinitu i pravovremenu informaciju, štiteći slobodu medija i informiranja, slobodu govora i svoje pravo na istinu. Prije nego što uložite vašu žalbu Vijeću za štampu BiH žalbu možete uložiti redakciji portala. Ukoliko niste zadovoljni našim odgovorom na vašu žalbu istu možete poslati i Vijeću za štampu BiH OVDJE.

Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.