Regionalne igre bez granica

Izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o Kosovu data u intervjuu za DW, tema je sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije. Umjesto da se rješavaju problemi, odnosi se zaoštravaju?

Izjava Bakira Izetbegovića u srpskoj javnosti i medijima plasirana je kao planetarni skandal. Reakcije se kreću od apokaliptičnih: „Ta izjava mijenja sve i stvari sada izgledaju drugačije nego juče”; upozoravajućih: „Riječ je o ozbiljnijoj izjavi nego što bilo u Srbiji može da sagleda”, pa sve do dramatičnih i pomalo prijetećih: „Srbija će tim povodom preduzeti razne pravne i političke korake”. Ili je vijest uslijedila u vrijeme medijske suše bez nekih dramatičnih događaja, ili je jednostavno jedva dočekano da se o priznanju Kosova oglasi neko iz regiona, tek Izetbegovićeva izjava je alarmirala sve političke krugove u Beogradu.

Vjerovatno je najviše drame u svoje izjave unio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je upozorio kako se „Izetbegovićeva izjava ne smije relativizovati” i istakao kako bi „njega poslali u Hag u roku od 15 dana da je izjavio kako bi Republika Srpska trebalo da bude nezavisna”. Kako bi se stvari još neko vrijeme držale u napetoj atmosferi predsjednik Srbije je naveo kako će odgovor Srbije uslijediti narednih dana, a za četvrtak 16. novembra najavljena je i sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Jahanje na konju nacionalizma

Teško je u arhivama pronaći neku izjavu na osnovu koje bi se moglo zaključiti kako je Bakir Izetbegović stav o potrebi da BiH prizna Kosovo imao i ranije. Sve što se može pronaći su neke starije izjave u kojima je navodio kako „BiH neće u dogledno vrijeme priznati nezavisnost Kosova”, i da se „tome protivi srpska strana u Bosni”. Predsjednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov za DW kaže da zaista pažljivo prati događanja u regionu i da se zaista ne može reći da je Izetbegović i ranije imao takav eksplicitni stav povodom pitanja Kosova. Popov stoga njegovu izjavu vidi „kao priliku da privuče medijsku pažnju i da sebe drži na političkoj sceni BiH kao ključnog predstavnika bošnjačkog naroda. Takve akrobacije izvodio je i ranije, ali to nije specifično samo za njega već i za druge političare i predstavnike ostala dva naroda u Bosni”.

U tom kontekstu Popov podsjeća da je, u vrijeme dok je Bakir Izetbegović dovodio u pitanje teritorijalni integritet Srbije, predsjednik RS Milorad Dodik „takođe dovodio u pitanje teritorijalni integritet BiH, koji Srbija poštuje, ali zbog toga iz Srbije nije upućen nikakav ukor Dodiku. Sve to zato sada vidim kao dio bosansko-hercegovačkih igara bez granica koje traju evo već više od decenije otkako je Milorad Dodik zajahao nacionalističkog konja. A to je na kraju i dio nekih ukupnih igara u regionu, gdje se umjesto rješavanja konkretnih problema zaoštravaju odnosi i na taj način opstaje na vlasti”.

Bosna – (ne)sigurni saveznik

Srbija je veoma osjetljiva na priznanje Kosova od strane susjeda, ocjenjuje za DW Bojan Al Pinto Brkić iz Foruma za međunarodne odnose. „U tom smislu se BiH, između ostalog i zbog srpskog faktora u njoj, smatrala sigurnim saveznikom u očuvanju teritorijalnog suvereniteta Srbije. Na taj način se i izjava Izetbegovića u Srbiji vidjela na neki način kao izdaja najbližih”. Ako se ipak ima u vidu da je Bakir Izetbegović samo jedan član Predsjedništva BiH i da sve i da hoće sam ne može priznati Kosovo – što dobro zna i Beograd – postavlja se pitanje zašto se na tu izjavu tako burno reagovalo u Srbiji? Brkić kaže kako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „uložio dosta energije da stvori bliske i prijateljske odnose sa BiH, i može se reći da Srbija trenutno sa Bosnom ima najbolje odnose od svih susjeda. Politička elita Srbije stoga to tumači kao neku vrstu izdaje od političke elite susjedne zemlje”.

Dovoljan je bio i Vulin…

Aleksandar Popov u svakom slučaju smatra da je reakcija Beograda pretjerana i da je „umjesto svega toga mogao da reaguje Aleksandar Vulin, koji je ministar zadužen za te stvari, ili da se uputi neka diplomatska nota, a ne da se zbog toga saziva sjednica Saveza za nacionalnu bezbjednost, iako se zna da je to prijetnja praznom puškom. To je po meni samo fabrikovanje vanrednih situacija u Srbiji, i zato živimo samo od jedne do druge krize”, kaže Popov.

No, kako god bilo, predsjednik Srbije zbog svega ovoga najavljuje „dalekosežne pravne i političke posljedice”. Popov smatra da kada je riječ o političkim posljedicama to može značiti da „neće doći do trojnog susreta koji je najavljivan, članova Predsjedništva BiH, Vučića, a moguće i predsjednice Hrvatske; to će najverovatnije biti odloženo kao što je bila odložena posjeta predsjednika Vučića Hrvatskoj. Ali to je nešto na šta smo navikli. A zaista ne znam šta bi bile pravne posljedice o kojima se govori, jer je riječ o izjavama jednog političara iz BiH”.

Pravne i političke posljedice?

Srbija je bez obzira na sve moćna zemlja u regiji, smatra Bojan Al Pinto Brkić, i ona ima načina i instrumenata da štiti neke svoje interese. „Sada je samo pitanje koliko je to politički svrsishodno u kontekstu regionalne saradnje. Bosna i Hercegovina je jedan od najbližih ekonomskih partnera Srbije i ne mislim da bi bilo pametno zatezati odnose sa BiH po pitanju ekonomske razmjene, posebno kada se ima u vidu da Srbija, koja se snažno protivi nezavisnosti Kosova, zapravo ima značajan izvoz na tržište Kosova”. Bojan Al Pinto Brkić podsjeća da je Srbija na razne načine reagovala na priznanje Kosova od strane Makedonije i Crne Gore, da su povlačeni ambasadori, ali da u ovom slučaju „jednostavno ne postoji nikakav akt na koji biste reagovali. Postoji samo izjava jednog od važnih političkih zvaničnika BiH, a sama Bosna i Hercegovina nije zauzela nikakav zvaničan stav, niti je priznala nezavisnost Kosova”.

izvor: dw.de

Prijavi Članak U skladu s principima profesionalnog izvještavanja kao i poštivanje Kodeksa za štampu BiH čitaoci našeg portala mogu uložiti žalbu za objavljeni članak. Ulaganjem prigovora na neprofesionalne ili nepotpuno objavljene sadržaje na našem portalu, na nepravilnosti i nepoštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH, građani, zajedno sa novinarima, učestvuju u borbi za istinitu i pravovremenu informaciju, štiteći slobodu medija i informiranja, slobodu govora i svoje pravo na istinu. Prije nego što uložite vašu žalbu Vijeću za štampu BiH žalbu možete uložiti redakciji portala. Ukoliko niste zadovoljni našim odgovorom na vašu žalbu istu možete poslati i Vijeću za štampu BiH OVDJE.