Fondacija “Udružene žene” u Bosnı ukazuje da je obaveza svih da reaguju na nasilje nad ženama

Zvanična stastistika nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini ne postoji, iako postoji obaveza prikupljanja podataka o tome

Zvanična stastistika nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini ne postoji, iako postoji obaveza prikupljanja podataka o tome. Broj žena žrtava nasilja koje su smještene u banjalučkoj Sigurnoj kući iz godine u godinu sve je veći, ali uvijek tamna brojka neprijavljenih slučajeva nasilja je veća, rekla je Gorica Ivić, projekt koordinator u Fondaciji “Udružene žene Banjaluka”, javlja Anadolu Agency (AA).

“Obaveza svih nas je da reagujemo na nasilje”, kazala je Ivić.

Prema njenim riječima, to što se broj žena u sigurnim kućama povećava ne znači da nasilja prije nije bilo nego da su se u posljednjim godinama žene više odlučivale da prijave nasilje.

Fondacija se priključila kampanji 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, koja se od 1991. godine širom svijeta provodi od 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

“Uz poruku ‘Za siguran život bez nasilja – reaguj!’, pozivamo sve nadležne institucije subjekte zaštite od nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije prema ženama na nultu toleranciju za nasilje protiv žena, dosljednu primjenu zakna i obavezujućih međunarodnih standarda  – hitno procesuiranje svih slučajeva nasilja nad ženama, pooštravanje kaznene politike prema počiniocima nasilja i osiguravanje blagovremene podrške i pomoći za žene i djecu  koji su preživjeli nasilje, kao i preduzimanje svih drugih mjera u cilju efikasnog djelovanja na sprečavanju i suzbijanju nasilja”, istakla je Ivić.

Prema njenim riječima jedan od skorijih slučajeva u Banjaluci kada je muškarac ubio bivšu suprugu i nakon toga počinio samoubistvo pokazao je da su svi i rodbina i komšije znali da je ta žena godinama trpila nasilje, a niko ga nije prijavio.

“Podsjećamo da nasilje prema ženama i djeci nije privatni problem preživjelih, već javni problem društva i zajednice i pitanje zaštite osnovnih ljudskih prava na slobodan život bez nasilja, te pozivamo građane i građanke da prijavljuju nasilje nadležnim institucijama”, kazala je Gorica Ivić.

Fondacija je u prethodnom periodu prikupljala poruke podrške za žene žrtve nasilja, kao i poruke za institucije, te su poruke građana štampali na majicama koje će između ostalog dostaviti i institucijama.

Osim toga, u Sigurnoj kući u Banjaluci, žene žrtve nasilja napravile su “vječne kalendare” koje će dostaviti kao podsjetnike lokalnim zajednicama na njihovu obavezu da pored izdvajaju sredstva za finansiranje rada Sigurne kuće.

Lana Jajčević, pravnica Fondacije “Udružene žene”, pruža besplatnu pravnu pomoć , a istakla je da je u ovoj godini u Sigurnoj kući u Banjaluci bilo smješteno 67 osoba, 27 žena i 40 djece iz 12 lokalnih zajednica banjalučke regije.

“Sigurna kuća ove godine obilježava deset godina od otvaranja, a za to vrijeme kroz nju je prošlo 639 osoba, što je značajan broj, mada još nema dovoljno smještajnih kapaciteta i sigurno bi trebalo i više”, istakla je ona.

U ovoj godini SOS telefon za žrtve nasilja 1264 primio je 1.003 poziva, u prosjeku tri do četiri poziva dnevno.

Dodala je i da je Fondacija pokrenula proceduru formiranja ženske zadruge sa ciljem da ženama žrtvama porodičnog nasilja koje izlaze iz sigurne kuće omogući podršku za posao.

Danka Žugić, glumica i producent iz Art kluba “Prostor”, najavila je da će u Narodnom pozorištu Republike Srpske 10. decembra biti odigrana predstava “Moj čovjek” o dvije žene žrtve nasilja. Ulaz je besplatan, a na izlazu iz sale posjetioci će imati priliku da daju prilog za punjenje Fonda za ekonomsko osnaživanje žena koje izlaze iz sigurne kuće.

Prijavi Članak U skladu s principima profesionalnog izvještavanja kao i poštivanje Kodeksa za štampu BiH čitaoci našeg portala mogu uložiti žalbu za objavljeni članak. Ulaganjem prigovora na neprofesionalne ili nepotpuno objavljene sadržaje na našem portalu, na nepravilnosti i nepoštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH, građani, zajedno sa novinarima, učestvuju u borbi za istinitu i pravovremenu informaciju, štiteći slobodu medija i informiranja, slobodu govora i svoje pravo na istinu. Prije nego što uložite vašu žalbu Vijeću za štampu BiH žalbu možete uložiti redakciji portala. Ukoliko niste zadovoljni našim odgovorom na vašu žalbu istu možete poslati i Vijeću za štampu BiH OVDJE.